Djelatnosti Društva su:
- Distribucija električne energije
- Operator distributivne mreže
- Izgradnja i održavanje elektroenergetskih objekata
- Projektovanje i nadzor
- Druge djelatnosti propisane Statutom CEDIS-a.
Adresa sjedišta Društva:
Društvo sa ograničenom odgovornošću
“Crnogorski elektrodistributivni sistem”
Ulica Ivana Milutinovića br. 12;
81000 Podgorica;
Ostale informacije
PIB: 03099873
PDV 30/31-16162-1
Istorija elektrifikacije Crne Gore
1910
Prva električna centrala u Crnoj Gori (Cetinje)
Dana 19. augusta 1910. godine, povodom krunisanja Nikole I Petrovića, puštena je u rad prva električna centrala u Crnoj Gori na Cetinju. Ova mini elektrana imala je dva dizel motora snage 110 kW (kasnije povećano na 220 kW) i osvjetljavala je Dvor, Zetski dom, glavnu ulicu i nekoliko kuća uglednih Crnogoraca. Izgradila ju je firma Emanuela Krausa iz Trsta. Radila je 50 godina, od toga 12 godina bez kvara. Danas je zgrada pretvorena u muzej EPCG.
1913
Elektrifikacija Bara
Bar je postao drugi grad u Crnoj Gori sa električnom energijom.
1916
Elektrifikacija Kotora
Kotor je dobio električnu energiju, nastavljajući širenje elektifikacije u primorskim gradovima.
1925
Elektrifikacija Herceg Novog
Herceg Novi se priključio na električnu mrežu.
1927
Elektrifikacija Podgorice i Nikšića
Podgorica i Nikšić su dobili električnu energiju, što je omogućilo dalji razvoj gradova.
1928
Elektrifikacija Risna
Risan je postao sledeći grad sa električnom energijom.
1929
Elektrifikacija Kolašina
Kolašin je uključen u električnu mrežu.
1930
Elektrifikacija Ulcinja
Ulcinj je dobio električnu struju.
1935
Elektrifikacija Zelenike
Zelenika je priključena na električnu mrežu.
1937
Elektrifikacija Pljevlja i izgradnja HE "Podgor"
Pljevlja su dobila električnu energiju, a iste godine izgrađena je i prva hidroelektrana "Podgor" kod Cetinja, snage 250 kW, koja i danas radi.
1939
Elektrifikacija Tivta
Tivat je poslednji od većih gradova koji je dobio električnu energiju u ovom periodu.
1946
Prvi poslijeratni dalekovod (Cetinje – Višnjica)
Izgrađen je prvi dalekovod u poslijeratnom periodu, dužine 15 km, pod rukovodstvom inženjera Vinka Petrića.
1950
Izgradnja HE "Rijeka Mušovića"
Hidroelektrana "Rijeka Mušovića" puštena je u rad sa snagom 1,36 MW.
1952
Izgradnja HE "Slap Zete" i "Rijeka Crnojevića"
"Slap Zete" (1,2 MW) i "Rijeka Crnojevića" (754 kW) su puštene u rad, doprinoseći razvoju hidroenergetike.
1955
Izgradnja HE "Glava Zete"
Hidroelektrana "Glava Zete" (4,5 MW) izgrađena je potpuno pod zemljom.
1960
Puštanje u rad HE "Perućica" (prva faza)
Počela je era velikih hidroelektrana sa puštanjem u rad HE "Perućica".
1976
Izgradnja HE "Piva"
Završena je izgradnja HE "Piva" sa najvišom branom na Balkanu (220 m).
1982
Puštanje u rad TE "Pljevlja"
Termoelektrana "Pljevlja" doprinijela je energetskom sistemu Crne Gore.
